Saradnja USAID-a, VSTV BiH i APIK-a u okviru Memoranduma o saradnji

Dijagnostička analiza mogućih rizika od nastanka korupcije u pravosuđu

Objavljeno: Januar 28, 2016
28. januara 2016. godine USAID-ov Projekat pravosuđa predstavio je Dijagnostičku analizu integriteta pravosudnog sektora i mogućih rizika od nastanka korupcije i neetičnog ponašanja u pravosuđu. Događaj je organizovan pod pokroviteljstvom ambasadorice SAD-a u BiH NJ.E. Maureen Cormack, u saradnji sa predsjednikom VSTV-a Milanom Tegeltijom i direktorom APIK-a g. Seadom Lisakom. Prezentaciji Dijagnostičke analize prisustvovalo je više od 150 predstavnika bh. pravosuđa uključujući predsjednike sudova, glavne tužioce, sudije, tužioce, predstavnike agencija za provedbu zakona, advokata, advokatskih komora, nevladinog sektora, međunarodnih agencija i donatora. Učinkovita prevencija i borba protiv korupcije jedan su of glavnih ciljeva pravosudnog sektora, a istovremeno su i jedan od najećih prioriteta za građane BiH. To je također jedan od glavnih izazova sa kojim se BiH susreće na putu ka EU integracijama.

U ovom trenutku, prevladava mišljenje u javnosti da pravosuđe u BiH nije učinkovito u prevenciji i borbi protiv korupcije, a kao glavni razlog se navodi da je i ono samo korumpirano i neetično, čemu u prilog govore i rezultati istraživanja javnog mnijenja koje je Projekat pravosuđa proveo u julu 2015. godine. Na pitanje koji faktori utiču na sudijske/tužilačke odluke, mito, lični interesi/veze, i politički uticaj ocijenjeni su kao najznačajniji faktori (na skali od 1 do 10, svaka od ove tri opcije ocijenjena je ocjenom većom od 7). 80% ispitanika smatra da se tužitelji nedovoljno fokusiraju na procesuiranje teških krivičnih djela koja počine visoki vladini zvaničnici ili službenici, a kao glavni razlog su naveli strah i politički uticaj. Međutim, relativno mali procenat ispitanika kazao je da poznaje nekoga od koga je traženo da dâ mito uposleniku suda (3.8%) ili tužilaštva (2%).

Zbog uloge koju pravosuđe ima u zaštiti građana od zloupotrebe političke i ekonomske moći, ono je posebno predmet pokušaja podmićivanja, prinude ili drugih oblika neprimjerenog uticaja. Cilj takvog uticaja je da se naruši ugled pravosudnih institucija i njihova sposobnost da osiguraju odgovornost drugih pred zakonom.

Bez obzira na navedeno, malo se zna o mogućim izvorima korupcije ili neetičnog ponašanja u pravosudnom sektoru u BiH. Tokom šestomjesečnog perioda (maj - oktobar 2015.), Projekat pravosuđa u BiH i njegov tim pravnika i kriminalista izradili su dijagnostičku analizu potencijalnih izvora korupcije tako što su analizirali nedostatke u procesima upravljanja, te rizike od korupcije i neetičnog ponašanja kako u 1) vertikalnim procesima unutar pravosudnog sektora – proces imenovanja, unapređenja, ocjenjivanja i mehanizmi odogovornosti, tako i u 2) horizontalnim procesima, kao što su istražni i krivični postupak - otkrivanje krivičnog djela, odabir predmeta, dodjela predmeta u rad i upravljanje predmetima, preispitivanje tužilačkih odluka.

S obzirom da korupcija u pravosuđu nije ograničena samo na sudnicu i sudove, Dijagnostička analiza bavila se pitanjem integriteta i rizika od korupcije kod većeg broja učesnika u pravosudnom sektoru – sudija, policije, tužilaca, advokata – od kojih svako može uticati na ishod krivičnog postupka. Analiza se također bavila interakcijom između navedenih učesnika u pravosudnom lancu kao mogućim izvorom korupcije u sektoru pravde. Kao rezultat toga, Dijagnostička analiza je uspjela da identifikuje slabe tačke unutar sektora pravosuđa i da dâ preporuke za njihovo otklanjanje. Za izradu Analize su korištene tri metode: (1) razgovori sa članovima pravosudne zajednice i drugim akterima (NVO, akademskim radnicima, međunarodnim organizacijama), (2) istraživanja percepcije opšte javnosti i stručne javnosti (3) istraživanje i analiza primarnih izvora, kao što su zakoni, pravilnici, međunarodni dokumenti. Kombinacijom ovih metoda postignuta je verifikacija nalaza, osigurano je učešće ključnih aktera u identificiranju problema i definiranju rješenja, te je postignut konsenzus o preporukama i neophodnim sistemskim promjenama.

Dijagnostička analiza nije se bavila pojedinačnim slučajevima korupcije. Cilj joj je bio da identifikuje slabe tačke u sistemu koje ga čine ranjivim u smislu korupcije i neetičnog ponašanja. Neki od opštih zaključaka ukazuju na to da postojeće zakonodavstvo u velikoj mjeri ispunjava međunarodne standard u smislu garancija nezavisnosti, integriteta, odgovornosti, transparentnosti. Međutim, slabosti u sistemu prepoznate su u najvećoj mjeri u oblastima gdje postoji diskreciona moć odlučivanja pojedinaca, u kojim slučajevima su lični i profesionalni integritet od ključnog značaja. Analiza je također pokazala da neovisnost koja je povjerena sudijama i tužiocima ne prate funkcionalni mehanizmi odgovornosti, u kojima VSTV, kao i Ured disciplinskog tužioca igraju glavnu ulogu. Drugi značajniji rezultati analize ukazuju na sljedeće:

  • Kriteriji i postupak imenovanja, napredovanja u karijeri i vrednovanje rada u pravosuđu zahtjevaju unaprjeđenja. U međuvremenu se imenuje kadar nezadovoljavajućeg kvaliteta, što pravosuđe čini ranjivijim na korupciju i neetično ponašanje.
  • Disciplinski postupak mora biti učinkovitiji i efikasniji, a povjerenje u integritet pravosuđa mora biti povećano. Raniji prekršaji moraju se pravilno uzeti u obzir u toku postupka imenovanja ili unapređenja sudija i tužilaca.
  • Postoji niska svijest o profesionalnoj etici u pravosuđu, a postojeći mehanizmi nadzora i osiguranja odgovornosti su nedovoljni i/ili neučinkoviti.
  • Pravosuđu nedostaje finansijske nezavisnosti, a uloga VSTV-a mora biti pojačana u procesu budžetskog planiranja.
  • Sistem prijave imovine (imovinski kartoni) za sudije i tužioce nije funkcionalan.
  • Uredbe o sukobu interesa treba da se primjenjuju na sve, počevši od članova VSTV do svih nosilaca pravosudne funkcije.
  • Potrebno je povećati transparentnost u pravosuđu, a relevantne informacije blagovremeno učiniti dostupnim građanima.
  • VSTV također mora biti u potpunosti otvoreno za sve građane, upravo zbog značajnog nivoa nezavisnosti koju uživa. Uvid javnosti u rad VSTV-a trebalo bi da predstavlja ključni mehanizam za osiguranje njegove odgovornosti.
  • Tužioci, zajedno sa policijom, trebalo bi da imaju proaktivnu ulogu u otkrivanju korupcije u ranim fazama, koristeći različite izvore informacija, kao što su novinari istraživači itd.
  • Postoji slaba saradnja između policije i tužilaštava što može dovesti do curenja informacija, prebacivanja krivice, nestanka dokaznog materijala itd.
  • Policija, tužioci i sudije nisu dovoljno aktivni u identifikaciji i oduzimanju nezakonito stečene imovine.
  • Drugi učesnici u pravosudnom lancu, kao što su advokati, policijski službenici, uposlenici u sudovima i tužilaštvima, također su važni akteri koji su u poziciji da utiču na tok krivičnog procesa. Zbog toga je potrebno uspostaviti mehanizme kontrole nad njihovim radom.

Analiza sadrži više od 120 preporuka, a one su uglavnom praktične i lako provodive. Uglavnom se sastoje od preporuka o tome kako unaprijediti provedbu postojećih zakona, a samo gdje je nužno, predlažu se izmjene zakona.

Dijagnostička analiza sačinjena je kako bi služila primarno pravosuđu u BiH kao objektivan pregled slabih tačaka sistema, sa ciljem njihovog otklanjanja i njegovog jačanja.